|
|
|
SAD: Romney optužio Obamu za loše stanje u gospodarstvu - 04.listoapd 2012
|
SAD: Romney optužio Obamu za loše stanje u gospodarstvu
DENVER, 4. listopada 2012. (Hina/Reuters) - U Denveru je održano prvo od tri televizijska sučeljavanja u američkoj predsjedničkoj izbornoj kampanji u kojoj je kandidat Republikanske stranke Mitt Romney preuzeo inicijativu i optužio aktualnog predsjednika i kandidata Demokratske stranke Barracka Obamu za loše stanje u američkom gospodarstvu.
Prije ovog sučeljavanja ankete su prednost davale Obami, pa je Romney bio prisiljen krenuti u napad kako bi preokrenuo situaciju.
Glavna tema 90-minutnog sučeljavanja bili su porezi, zdravstvena skrb i uloga vlade u upravljanju gospodarstvom. Romney je optužio Obamu za poroznost vladine politike koja je dovela do toga da je stopa nezaposlenosti u SAD-u 8.1 posto.
"Zabrinut sam jer smo na putu koji ne donosi uspjeh. Predsjednikovo viđenje situacije slično je onomu koje je imao prije četiri godine, a to znači veću potrošnju i veće poreze. Takvo curenje novca nije pravi odgovor za stanje u kojem se Amerika nalazi", rekao je Romney.
Obama je kazao kako Romney predlaže jednake mjere za smanjenje poreza kakve je kongresu predstavljao George W. Bush 2001. i 2003. godine.
"Zahvaljujući tomu suficite je zamijenio deficit, a sve je kulminiralo najvećom krizom od vremena Velike depresije", izjavio je Obama.
Prva debata predsjedničkih kandidata protekla je bez bombastičnih izjava, već su oba sudionika ukazivala na razlike u svojim stajalištima putem statističkih pokazatelja i činjenica.
Romney je tijekom rasprave davao odrješitije i kraće odgovore, dok je Obama zvučao više profesorski, a njegovi su odgovori bili predugački.
Debatu je vodio najugledniji voditelj PBS-a Jim Lehrer, a procjenjuje se kako ju je putem malih ekrana pratilo oko 60 milijuna gledatelja.
Do kraja predsjedničke kampanje predviđena su još dva televizijska sučeljavanja predsjedničkih kandidata, a jednom će se, i to 11. listopada, sučeliti i kandidati za potpredsjednika, Joe Biden i Paul Ryan.
Američki predsjednički izbori održat će se 6. studenoga.
|
|
|
|
Sveobuhvatna reforma medija moguća krajem 2013. - 04.listoapd 2012
|
ZAGREB, 4. listopada 2012. (Hina) - Sveobuhvatna reforma medija mogla bi već potkraj iduće godine postati vidljivom, najavila je danas pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije o slobodi javnog izražavanja i raspravljanja u procesu digitalizacije medija te izazovima javnih i neprofitnih medija.
Raspravu o medijima u Ministarstvu kulture pokušavamo usmjeriti ka dogovoru oko medijske strategije iz koje bi slijedile smjernice za zakonodavni redizajn te kriterije za uvijek sporna kadrovska rješenja, rekla je Perišić.
Upozorila je da je u redovima stranačke politike uvijek bilo, a vjerojatno će i biti, onih koji u javnim medijima vide priliku za vlastitu promociju i ocrnjivanje svojih suparnika.
Iako su takvi pokušaji kontrole medija u svrhu popravljanja publiciteta političara prije ili kasnije izazivali kontra-reakciju medijski pismene javnosti, prijetnja postavljanja stranačkog deska u redakcijama nije za potcjenjivanje, rekla je Perišić.
Smatra da mediji za ispunjenje svoje demokratske funkcije trebaju biti neovisni od stranačko-političkog ali i ekonomskog interesa te da je zbog toga potrebno provoditi zajedničku medijsku politiku, usmjerenu uspostavi medija neovisnih o tržištu i usmjerenih na društvene ciljeve, poput slobode govora i pluralizma političkih stajališta.
Veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Henrik Ofstad naglasio je važnost demokratskog aspekta u trenutku kad je u digitalnom sektoru ostvaren nevjerojatan napredak. Smatra da je taj razvoj vrlo pozitivan, međutim, uz brojna "ali". Jedan od njih je i nedostatak kontrole jer, kako je naveo, primjerice, postoje slučajevi da su počinitelji pronašli svoje žrtve na internetu.
Upozorio je da je problem i anonimno pisanje na internetu bez odgovornosti, a problem je i to što mediji koje financiraju oglašivači slijede logiku "što više klikova to više novca" pa su za njih "dobre teme" skandali, a ne političke analize.
Norveški veleposlanik je zaključio da su javni mediji izazov u mnogim zemljama.
Konferencija u organizaciji Mreže kuće ljudskih prava i Kuće ljudskih prava Zagreb nastavlja se raspravom o izazovima s kojima se suočavaju javni medijski servisi i neprofitni mediji.
Razmatrat će se mogućnost poboljšanja uloge neprofitnih medija i nezavisnog novinarstva te raspravljati o slobodi interneta u različitim zemljama, kao i ulozi koju javni servisi trebaju odigrati na području zapadnog Balkana i istočne Europe u trenutku rasta kontrole nad medijima.
|
|
|
|
Obrat u slučaju Turibak: brat ipak nije ubojica - 12.srpanj 2012
|
ZAGREB, 11. srpnja 2012. (Hina) - Nova saznanja u istrazi subotnjega ubojstva 24-godišnjega zagrebačkog studenta Hrvoja Turibaka u naselju Špansko ukazuju da ubojica ipak nije njegov dvije godine mlađi brat Tomislav, kojega je policija jučer kazneno prijavila zbog teškoga ubojstva.
Policije je, naime, kako se neslužbeno doznaje, otkrila snimke sigurnosnih kamera koje su potkrijepile Tomislavove tvrdnje da u vrijeme ubojstva nije bio u stanu u ulici Drage Gervaisa u naselju Špansko, već da se vozio na koturaljkama oko jarunskoga jezera. Također, DNA analiza je pokazala da Tomislavu ne pripada niti koža čiji su tragovi pronađeni pod noktima njegova brata, a koji gotovo sigurno pripadaju ubojici. Ubijeni mladić imao je ubodne rane na vratu i prsima, a tragovi krvi i koža pod noktima ukazuju da se sukobio s ubojicom.
Tomislav Turibak prijavljen je za teško ubojstvo iako nije priznao zločin, a protiv njega nije bilo čvrstih materijalnih dokaza. Policija, naime, još nije pronašla nož kojim je ubijen njegov brat, a nije poznat niti motiv.
Tomislav je danas oko 17,30 sati doveden na ispitivanje u sjedište zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva, koje je nakon svih prikupljenih podataka odustalo od njegovoga daljnjeg kaznenog progona. On bi večeras trebao biti pušten na slobodu.
Njegova braniteljica Lea Čavić nije željela komentirati obrat u slučaju niti odluku tužiteljstva. "Istraga je tajna i zaista ne mogu ništa komentirati", kazala je Hini odvjetnica nakon ispitivanja u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu, čija je glasnogovornica Dunja Pavliček za večeras najavila priopćenje.
Po pisanju medija, Tomislavu u prilog nije išlo što je odbio poligrafsko testiranje, ali ni činjenica da je ljevak, jer su rane na tijelu njegova brata, po policijskim sumnjama, navodno nanesene upravo lijevom rukom. U stanu gdje se dogodilo ubojstvo, osim toga, nije bilo tragova provale, a nit jedna stvar nije bila ukradena.
Policija, međutim, nije povjerovala njegovoj priči da se u vrijeme ubojstva "rolao" na Jarunu te da je po povratku kući pronašao tijelo mrtvog brata i službi 112 prijavio zločin.
Nakon što je postao osumnjičenik mediji su nagađali da je ubojstvu prethodio fizički obračun između braće. Pisalo se i da je Tomislav od ranije poznat policiji, jer je kao 13-godišnjak prijavio otmicu za koju se kasnije ustanovilo da je bila izmišljena.
No posljednji rezultati istrage pokazali su da Tomislav nije ubio starijeg brata te da iza zločina stoji nepoznata osoba.
Obitelj Turibak od početka nije vjerovala u mogućnost da je Tomislav ubio brata s kojim je, kako su medijima svjedočili prijatelji, susjedi i rodbina, bili u dobrim odnosima.
|
|
|
|
Kninski župnik i gvardijan samostana sv. Ante u Kninu izabran za definitora Provincije Presvetog Otkupljanja - 27.lipanj 2012
|
Župnik župe sv. Ante u Kninu i gvardijan samostana sv. Ante u Kninu fra Petar Klarić izabran je za definitora Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja na redovitom Provincijskom kapitulu održanome u Franjevačkom samostanu O. fra Ante Antića u Splitu pod predsjedanjem fra Viktora Papeža, generalnog vizitatora i predsjednika Kapitula.
Osim kninskog župnika za definitore su izabrani fra Anđelko Domazet, fra Mate Matić, fra Marko Prpa, fra Petar Rastočić i fra Nedjeljko Šabić. Činom izbora za definitora, fra Petar Klarić postao je članom Uprave Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja koja se prostire između rijeka Zrmanje i Neretve te od obale Jadranskog mora do dinarskih planina.
|
|
|
|
Milanović: Vujčić novi guverner HNB-a - 05.lipanj 2012
|
ZAGREB, 5. lipnja 2012. (Hina) - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović rekao je danas da će novi guverner Hrvatske narodne banke (HNB) biti Boris Vujčić, dosadašnji zamjenik guverenera Željka Rohatinskog.
Milanović je u intervjuu za Media servis rekao da se ne radi o nikakvoj smjeni Rohatinskog već o "donošenju strateške odluke tko će sljedećih šest godina voditi HNB, kao jednu ustavnu instituciju, vrlo važnu i neovisnu u svom radu i zakonom reguliranu". "Njegov posao je odgovoran i on ga je, po nama, dobro radio. Međutim, nakon 12 godina, to je dugo razdoblje, i nakon razgovora i konzultacija s ljudima u vladi koji su iz tog područja zaključili smo da nam je najčistije rješenje da odaberemo novog guvernera, njegova zamjenika Borisa Vujčića, osobu s vrhunskom biografijom", istaknuo je Milanović. Naglasio je kako je to važna odluka, kao što je bila važna i prije 12 godina kada je Željko Rohatinski postao guverner HNB-a za vrijeme SDP-ove vlade.
Premijer Milanović kazao je i kako je osobno bio sklon varijanti da guverner Rohatinski ostane još dvije godine na čelu HNB-a, ali dodao je, s tim je bilo nekoliko problema.
"Prvo, to nije zakonski čisto rješenje. Guvernera HNB-a se bira na šest godina i samo iznimno se to prekida. Drugo, i Rohatinski nije na kraju bio sklon takvom rješenju. Prema tome, to nam se činilo kao najnormalnije rješenje", rekao je.
Ističući da neće prepričavati telefonske razgovore s drugim ljudima, premijer Milanović kazao je da je s Rohatinskim razgovarao nebrojeno puta, uživo, za ručkom, telefonski, dok je bio u oporbi i nakon što sam postao premijer. "Čak i više dok sam bio u oporbi jer je vremenski bilo dulje, pa smo tako razgovarali i ovoga puta. To je razgovor u kojem vi slušate drugu stranu i morate donijeti jednu stratešku odluku, dakle, tko će sljedećih šest godina voditi banku, a Rohatinskom mandat istječe", rekao je Milanović podsjetivši kako je i Rohatinski sam više puta najavio da odlazi.
Napominjući kako je vidio izjave da daljnja suradnja nije moguća, premijer Milanović kazao je kako to nema veze s onim što je rekao niti je to mislio. "Dalje o tome detaljno govoriti neću i niti ću se bilo kome pravdati. Radimo u najboljem hrvatskom interesu, donosimo strateška kadrovska rješenja. Nakon 12 godina mislimo da je vrijeme da ljudi iz iste škole, koji će neovisno raditi taj posao, preuzmu taj posao, a naročito u svjetlu brojnih najava guvernera Rohatinskog da odlazi, a koje su i meni bile malo zbunjujuće", kazao je Milanović dodavši da tu ne prilazi ni malo osobno.
Naglasio je da guverneru Rohatinskom poslovno ništa ne zamjeraju, ali smatra da bi "svatko od nas trebao biti odmjereniji i jasniji u svojim riječima".
Na novinarsko pitanje je li razočaran načinom na koji je Rohatinski jučer najavio svoj odlazak, premijer Milanović odgovorio je kako se to tako ne radi. "U takvim situacijama više ne znate što da radite. Da prvo obavijestite medije o tome, to ne radim. Naprosto, želim razgovarati s ljudima", rekao je Milanović dodavši da se s guvernerom Rohatinskim ovaj tjedan trebao naći na ručku kako bi dodatno porazgovarali. "Vjerujem da i on, kao i ja i mi svi u vladi, vjeruje da HNB ostaje u najboljim rukama", istaknuo je Milanović.
Na pitanje podupire li politiku jake kune i stabilnosti cijena koju je vodio guverner Rohatinski te treba li to mijenjati u novim okvirima, Milanović je rekao kako je HNB neovisna ustanova što se pokazalo dobrim. "Stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj je rezultat dobrog rada guvernera, tima i Savjeta HNB-a. To je bio tim ljudi, koji uvijek ima lidera a to je bio guverner Rohatinski i time sam zadovoljan", kazao je Milanović.
Upitan hoće li HNB pod novim vodstvom nastaviti dosadašnju politiku, odgovorio je da koliko zna, hoće. "S tom intencijom smo se i odlučili za dosadašnjeg zamjenika. Da smatramo da je politika bila loša, onda bismo išli u dublje rezove. Ovo je bila jedina moguća politika, HNB nema dijapazon mjera i odgovornosti kao Vlada, ali ondje gdje ih ima - radi se o jako važnim mjerama i odlukama koje mogu imati stabilizirajući ili destabilizirajući učinak. Dakle, tu manevarski prostor nije preširok, ali kad uđemo u EU i preuzmemo euro, onda će ingerencije centralne banke i prvog čovjeka biti još manje", kazao je Milanović.
Negativno je odgovorio na pitanje treba li mijenjati Zakon o HNB-u. "Zadatak prije svega treba biti stabilnost cijena i tako će i ostati, a gospodarski rast je posao Vlade i svih onih koji se bave gospodarstvom, dakle poduzetnicima", kazao je.
Upitan misli li da bi novi guverner trebao stimulirati poslovne banke da više ulažu u privatni sektor, Milanović je odgovorio da HNB ne može puno više od ovoga što je do sada učinila. Dodao je kako to ne može ni Vlada, koja je za to najodgovornija.
Premijer Milanović rekao je da će HNB nastaviti istim smjerom kao i do sada, a što se tiče Rohatinskog i daljnje suradnje istaknuo je kako se "radi o čovjeku s velikim iskustvom koji je sam rekao da ide u privatni sektor zarađivati novac. Takvog suradnika bi svatko volio imati, ali nisam siguran bih li mu ja mogao u ovom trenutku bilo što relevantno ponuditi".
|
|
|
|
SVI U SPLITU I ZAGREBU O GAY PRIDEU Don Ivan Grubišić: Parade nisu rješenje i u subotu neću u povorku! - 05.lipanj 2012
|
SVI U SPLITU I ZAGREBU O GAY PRIDEU
Don Ivan Grubišić: Parade nisu rješenje i u subotu neću u povorku!
Sve stranke nam prodaju maglu, sve su iste. To sam govorio još prije šest godina, a uvjerio se i nakon pola godine u Saboru. Nitko u Splitu ne govori o nezaposlenim, stečajevima, lošoj situaciji ..., već o gay paradi. Ako o tome ne govoriš nisi in – kazao je don Ivan Grubišić na konferenciji za novinare u Splitu.
Tvrdi da parade nisu rješenje.
- Gdje će zvučnici, bina ..., sve je to magla. Ako ti ljudi, čija prava podržavam, imaju problema oko legalizacije zajednica, usvajanja djece i sl, to trebaju rješavati institucije, a ne ulica – kazao je Grubišić.
RANIJE
I splitski HSS na konferenciji za medije izrazio je protivljenje održavanju Parade ponosa, Gay prideu, u Splitu.
- Protiv smo održavanja parade kao oblika javnog istupanja. No nemamo ništa protiv građanskog okupljanja na javnoj površini što je ustavno zajamčena kategorija. Nadam se da će svi akteri parade, kao i one udruge koje su protiv parade, smiriti tenzije i poslati umirujuće poruke.
Treba uvažavati različitosti, no ipak pozivam većinu građana da u subotu ne budu na Rivi, već da uživaju u ljepotama Marjana ili Žrnovnice, kazao je Željko Sikirica, predsjednik ogranka.
- Licemjerni su oni vladajući političari koji će sudjelovati u paradi, jer se zna da aktualni zakon o istospolnim zajednicama ne štiti adekvatno gay populaciju. Neka usklade zakon sa najboljim europskim zakonskim standardima i na taj način doprinesu smirivanju tenzija, poručio je Sikirica.
Također je rekao da se u subotu neće naći u povorci.
Pusić i Vrdoljak najavili odlazak na gay pride: To je prvorazredno političko pitanje!
Potpredsjednici HNS-a, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak najavili su danas na konferenciji za novinare odlazak na gay pride u subotu u Splitu naglasivši da time žele dati potporu suzbijanju svakog oblika diskriminacije i provedbi antidiskriminacijskih zakona.
Pusić je podsjetila da se HNS oduvijek zalagao protiv svih oblika diskriminacije i sudjelovao na gay prideovima u Zagrebu i Splitu, jer ih smatraju borbom protiv diskriminacije, za više standarde i građansku jednakost.
Vrdoljak je potvrdio svoj dolazak u Split na gay pride, ocijenivši kako se radi o prvorazrednom političkom pitanju - da se u Hrvatskoj na pragu ulaska u Europsku uniju kaže "ne" nasilju, kamenovanju i uvredama te počne poštivati hrvatske zakone. "S ponosom idemo u Split stati iza vrijednosti iza kojih godinama stojimo", poručio je Vrdoljak.
Na upit o postupcima lokalne splitske vlasti, Pusić je rekla kako su oni pridonijeli podizanju napetosti, umjesto da je smiruju.
Upitana kakve bi mogle biti posljedice na pristupanje Hrvatske EU ne prođe li splitski gay pride kako očekuje, Pusić je rekla kako je taj događaj prilika da Hrvatska i njezino vodstvo pokažu da stoje iza antidiskriminacijskih zakona. Zadaća je hrvatskog društva izboriti se za višu razini građanske jednakosti, rekla je Pusić.
Odgovarajući na novinarski upit o tvrdnjama žena silovanih u Domovinskog rata kako nije našla vremena da ih primi, dok se s druge strane aktivno zalaže za prava LGBT osoba, Pusić je izrazila apsolutnu spremnost da sa ženama silovanim u ratu razgovara o sankcioniranju ratnih zločina i upozorila da je silovanje u ratu jedan od najtežih. Naglasila je da se trebaju uključiti i formalno nadležne institucije, predstavnici Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva i pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova i da se zalaže o borbu protiv svakog oblika nasilja. Također je izrazila očekivanje da će svi koji su bili žrtve nasilja i bore se protiv njega biti dosljedni te biti u prvim redovima i na gay prideu.
(H)
|
|
|
|
Sindikat hrvatskih učitelja upozorava na promejene zakona bez sindikata - 04.lipanj 2012
|
ZAGREB, 4. lipnja 2012. (Hina) - Sindikat hrvatskih učitelja uputio je danas otvoreno pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), u kojem ističe kako je MZOS postupak izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi započeo bez sudjelovanja sindikata kao socijalnoga partnera, priopćeno je danas iz Sindikata hrvatskih učitelja.
Sindikat reagira na informaciju objavljenu na mrežnim stranicama MZOS-a o otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te istče kako je neugodno iznenađen postupkom MZOS-a o izmjeni i dopuni Zakona bez sudjelovanja sindikata kao socijalnog partnera.
Pozivaju se na Članak 8. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, koji, kako navode, kaže da se Vlada RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obvezuje, prije izradbe nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utječu na radno-pravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj zaposlenika u školi i djelatnosti, zatražiti prijedloge i mišljenje najmanje većinskoga sindikata, koji je potpisnik ovog Ugovora.
Sindikat podsjeća kako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi spada u kategoriju zakona u čiju izradbu treba, davanjem prijedloga i mišljenja, sudjelovati i Sindikat hrvatskih učitelja, kao većinski sindikat, ali i kao potpisnik Kolektivnog ugovora.
Činjenicu da je MZOS potpuno zanemario tu ulogu sindikata, smatraju, kako to jasno daje do znanja da ministarstvo ne poštuje socijalne partnere i da mu nije stalo do socijalnoga dijaloga. "Taj vaš potez promatramo i u svjetlu najnovije inicijative Vlade RH da se izmijene odredbe postojećih kolektivnih ugovora za javne službe i javne djelatnosti, odnosno da ste važeći Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama proglasili nevažećim samo godinu dana od početka njegove primjene", navodi se u priopćenju.
|
|
|
|
Raskol u Demokratskoj zajednici Hrvata - 01.lipanj 2012
|
Raskol u Demokratskoj zajednici Hrvata
SUBOTICA, 1. lipnja 2012. (Hina) - U najmlađoj stranci hrvatske manjine u Vojvodini, Demokratskoj zajednici Hrvata (DZH), došlo je do raskola nakon neuspjeha na nedavnim izborima, prenijeli su u petak mediji na hrvatskom jeziku u Vojvodini.
Natpolovična većina Glavnoga odbora stranke smijenila je i isključila predsjednika DZH Đorđa Čovića zbog debakla na nedavnim izborima u Srbiji, zatim zbog sumnje u legalnost poslovanja, kršenja statuta stranke i samovolje u upravljanju, prenijeli su među ostalim mediji.
Za vršitelja dužnosti predsjednika imenovan je Dragan Hupko, koji je izjavio da je uz Đorđa Čovića iz stranke isključena i njegova supruga Doma Čović, članica Glavnog odbora.
S druge strane, Čović u izjavi subotičkim medijima negira da je smijenjen i isključen jer tvrdi da Predsjedništvo koje je iniciralo njegovu smjenu nije imalo legitimitet.
Na internet stranici DZH se navodi da održana izvanredna sjednica Glavnoga odbora "predstavlja samo neformalni skup nezadovoljnih i frustriranih pojedinaca, koji nemaju uporište u svojim neargumentiranim stavovima".
Epilog raskola u najmlađoj stranci hrvatske manjine, kako je prenio hrvatski program Radio televizije Vojvodine, bit će poznat poslije mišljenja državnih pravosudnih tijela, koja trebaju odlučiti tko ima legitimitet predstavljanja DZH.
DZH su u lipnju 2007. godine formirali nezadovoljni članovi starije hrvatske stranke u Srbiji, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
DZH je sudjelovao na izborima 2008. i 2012., ali nema izravnog predstavnika u parlamentu niti na jednoj razini vlasti.
|
|
|
|
Grad Knin na listi izrazito transparentnih gradova - 25.travanj 2012
|
U Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu predstavljeni su službeni rezultati drugog istraživanja transparentnosti rada tijela lokalne samouprave – LOTUS, prema kojemu je Grad Knin ušao u kategoriju izrazito transparentnih gradova u Hrvatskoj.
LOTUS (Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava) 2011/12 drugo je sustavno istraživanje u Republici Hrvatskoj koje su zajednički proveli GONG i Udruga Gradova, a u sklopu projekta "Zajedno protiv korupcije". Istraživanje je provedeno u svih 576 gradova i općina te županijama, s ciljem analize aktualnog stanja te usporedbe napretka ili nazadovanja u područjima transparentnosti u radu jedinica lokalne i regionalne samouprave, s obzirom na izmjenu zakonskog okvira i direktan izbor gradonačelnika, načelnika i župana. Dodatno, u istraživanju je ovaj put proširena dio koji se odnosi na suradnju s civilnim društvom.
Prilikom današnje svečanosti, u pozdravnom govoru sudionicima su se obratiti Arsen Bauk, ministar uprave, Dario Runtić iz Udruge gradova i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a koji je kazao kako u odnosu na prethodno istraživanje LOTUS 2009. jedinice lokalne samouprave pokazuju određenu razinu napretka u transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima. Unatoč tomu, čak 70% lokalnih vlasti još uvijek je nedostatno ili izrazito netransparentno, dok ih je samo 6% izrazito transparentno.
Rezultate istraživanja pogledajte na stranicama GONG-a: www.gong.hr
|
|
|
|
Microsoft Windays po 12. put: U Rovinju će se okupiti 1500 IT profesionalaca - 12.travanj 2012
|
Microsoft Windays po 12. put: U Rovinju će se okupiti 1500 IT profesionalaca'Odaziv sudionika mogao bi premašiti rekordnu 2011. godinu.'
Microsoft WinDays12 konferencija će kroz bogat program donijeti pregled aktualnosti u svijetu tehnologije te analizirati hrvatske gospodarske trendove, najavljeno je na današnjoj konferenciji za medijie. Microsoft WinDays12 Technology i Microsoft WinDays12 Businessugostit će oko 1500 sudionika koji će od 23. do 27. travnja po treći put u Staroj tvornici duhana u Rovinju moći poslušati više od 170 predavanja, panel diskusija i radionica u kojima sudjeluje oko 150 predavača i panelista.
– 2012. je važna godina za Hrvatsku, jer nas izazovna gospodarska situacija i skori pristup Europskoj uniji motiviraju da što prije promijenimo postojeći sustav poslovanja kako bismo postali konkurentniji. Imajući to u vidu, pripremili smo program koji će zadovoljiti širok spektar interesa sudionika. Technology će dati presjek novosti iz svijeta tehnologije, dok će Business konferencija, kroz panel diskusije u kojima sudjeluju ugledni hrvatski gospodarstvenici i predstavnici izvršne vlasti, težište staviti na aktualne teme iz gospodarske sfere, kaže Draško Ivanišević, direktor Microsoft WinDays12 konferencije.
– Učili smo iz vlastitog iskustva prethodnih godina pa smo provjereni koncept tehnoloških radionica primjenili i na poslovnu konferenciju, kojapo prvi put nudi četiri praktične radionice čije su teme u fokusu hrvatskih gospodarstvenika. Program nudi dobar omjer teorije i prakse, što se vidi i po odazivu sudionika, koji bi mogao premašiti rekordnu 2011. godinu, najavljuje Ivanišević.
Program Microsoft WinDays12 Technology konferencije sastoji se od 160 predavanja i 12 radionica nastalih u suradnji sa 135 predavača, vodećih inozemnih i domaćih IT stručnjaka. Obrazovni partner konferencije je Visoko učilište Algebra. Sadržaj je podijeljen na nekoliko tematskih smjerova: infrastruktura, privatni oblak i virtualizacija, vještine, razvoj, poslovna rješenja, arhitektura i studije slučaja. Brojna predavanja dotiču se najnovijih Microsoft proizvoda i rješenja, kao što su Microsoft Office 365, Microsoft Dynamics, Windows Azure, Windows Phone 7, SQL Server i nezaobilazni Windows 8.
Windaysi su i ove godine podijeljeni na dva dijela, prvi namijenjen za IT profesionalce, dokdrugi dio stavlja naglasak na poslovni, pa i politički okoliš, sa sidjelovanjem istaknutih gospodasrtvenika, pa i predstavnika izvršne vlasti.
Microsoft WinDays12 Business konferencija donijet će raspravu o aktualnim gospodarskim temama u formi panel diskusija na kojima sudjeluju uglednici iz hrvatskog poslovnog i političkog života, ali i inozemni gosti koji će sa sudionicima konferencije podijeliti iskustva zemalja iz kojih dolaze. Kako najavljuju u Microsoftu, uz fokus na operativnu izvrsnost kao cilj kojem treba težiti hrvatsko gospodarstvo, teme panela velikim su dijelom vezane uz pristup Hrvatske Europskoj Uniji. Sugovornici obrađuju aktualnu problematiku, analiziraju postojeće stanje te donose zaključke u kojem smjeru krenuti da bismo aktivirali gospodarstvo i pokrenuli pozitivne trendove rasta i razvoja.
HUMANITARNA AKCIJA
Tradicionalno, u sklopu konferencije organizirana je i humanitarna akcija. Cilj humanitarne akcije „Igrom do napretka“ je sakupiti novčana sredstva za nabavu uređaja Kinect i PETHE (Personal Therapist) softvera za Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize. PETHE je softver koji su kreirali mladi hrvatski studenti okupljeni u tim Apptenders tim. PETHE omogućava djeci da vježbaju kod kuće uz korištenje računala s instaliranim softverom i Kinectom, što fizioterapeutima olakšava kreiranje individualnog programa vježbi za svakog pacijenta. U akciju se mogu uključiti i svi sudionici WinDays12 konferencije kupnjom ponuđenih proizvoda u Humanitarnom kutku u sklopu konferencije.
|
|
|
|
Milanović najavio izmjene Zakona o sigurnosnim provjerama - 12.travanj 2012
|
ZAGREB, 12. travnja 2012.(Hina) - Premijer Zoran Milanović najavio je danas izmjene Zakona o sigurnosnim provjerama kojima bi se taj zakon prilagodio realnosti, a postupak provedbe sigurnosnih provjera pojednostavio.
Komentirajući zastupničko pitanje koje mu je uputio HDZ-ovac Josip Đakić - jesu li svi dužnosnici nove Vlade prošli sigurnosne provjere, Milanović je na sjednici Vlade potvrdio da u sadašnjem zakonu postoji odredba koja predviđa da svi koji stupaju na dužnost moraju biti sigurnosno provjereni.
Kada bi provodili taj zakon u najboljoj vjeri i u smislu kako je pisan, naša bi Vlada počela funkcionirati tek oko Uskrsa, ustvrdio je Milanović.
Taj ćemo zakon malo prilagoditi realnosti, bit će demokratičniji i normalniji, rekao je Milanović istaknuvši kako su u Vladi svjesni da ljude koji stupaju na određene dužnosti treba sigurnosno provjeriti.
Sigurnosnu provjeru, uz njihovu suglasnost i znanje, trebaju proći ljudi koji stupaju u kontakte s određenim dokumentima i koji rade specifične policijske, državnoodvjetničke ili diplomatske poslove, ali nećemo raditi "cvjetajuću industriju sigurnosnih provjera" za sve koji hodaju ovom zemljom, kazao je Milanović.
Vlada je danas također prihvatila program posebnih mjera za zaštitu od požara koje će provoditi ministarstva unutarnjih poslova i obrane tijekom sezone požara.
Požare nećemo moći izbjeći, ali bit ćemo pod opravdanim pritiskom javnosti da radimo svoj posao, a na dvama ministarstvima je naročito velika odgovornost za funkcioniranje mjera zaštite od požara, napomenuo je premijer Milanović.
|
|
|
|
HSP protiv HČSP-ova skupa - 12.travanj 2012
|
HSP protiv HČSP-ova skupa
ZAGREB, 12. travnja 2012. (Hina) - HSP je danas osudio održavanje skupova europskih ekstremnih desnih političkih stranaka koje je u Zagrebu trebao organizirati HČSP, ali također osporava i pravo hrvatskoj vladi da zabranjuje održavanje političkih skupova.
Održavanju skupova protive se jer je, kako je kazao čelnik HSP-a Daniel Srb, HČSP na skup pozvao neke europske stranke koje u programu imaju narušavanje teritorijalnog integriteta Hrvatske.
"Takvo nekritičko okupljanje stranaka u Zagrebu štetno je za Hrvatsku i predstavlja politički egzibicionizam i diletantizam", ocijenio je.
"Ugostiti čelnike mađarskog Jobbika, koji tvrde da su Baranja, Međimurje i još neki dijelovi Hrvatske mađarski, davanje je njihovom političkom programu na značaju, rekao je čelnik HSP-a dodavši kako je ugostiti te stranke isto što i ugostiti Vojislava Šešelja i Srpsku radikalnu stranku.
HSP je mišljenja kako je vlada trebala reći što misli o organizatorima jednog takvog skupa i njihovim političkim potezima, ali nije smjela suspendirati demokraciju.
"Koliko s jedne strane osuđujem održavanje takvog skupa, toliko je i najavljena zabrana okupljanja i mimohoda u znak podrške hrvatskim generalima nešto što je neprihvatljivo u demokratskom društvu", kazao je Srb.
"Najava mimohoda u znak potpore hrvatskim generalima, koji je u subotu trebao organizirati HČSP, je zlorabljenje teške pozicije u kojoj se generali nalaze i takav mimohod može samo otežati njihovu poziciju", poručio je dodavši kako svi kojima je stalo do hrvatskih generala ne bi to nikada činili.
Osvrćući se na najavljena otpuštanja u državnoj upravi, Hrvatskim željeznicama, te brojne stečajeve koji su pogodili Slavoniju i Dalmaciju, Srb je rekao kako je očito da aktualna vlada nema ideje i vizije izlaska Hrvatske iz teške gospodarske krize nego sve rasprave svodi na to kakav se vjeronauk treba održavati u školama i najavu ukidanja pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad komemoracijom na Bleiburškom polju.
"Hrvatskoj treba strategija gospodarskog razvoja koja je u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima", poručio je sa konferencije za novinare.
|
|
|
|
Okrugli stol o financiranju političkih stranaka - 09.ožujak 2012
|
ZAGREB, 9. ožujka 2012. (Hina) - Na okruglome stolu "Kako učiniti financiranje političkih stranaka preglednijim", održanom danas u Hrvatskome saboru, istaknuto je da je zakonski okvir dobar, ali ima i mogućnosti njegova poboljšanja, osobito u sustavu kažnjavanja, oglašavanja i financiranja pretkampanje.
Svrha skupa, održanog u organizaciji Transparency Internationala Hrvatske, bila je analizirati prvu godinu primjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe te razmotriti mogućnosti njegova unaprjeđenja.
Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je kako, kad je riječ o financiranju političkih stranaka, treba posebnu pozornost treba usmjeriti na financiranje pretkampanje, cjenik oglašavanja u kampanji (osobito popusti) te stalno voditi društveni dijalog jer, kako je rekao, stranke ne mogu biti zatvorene. Upozorio je da ih građani doživljavaju kao zatvorene organizacije koje često rade na njihovu štetu pa je potrebno razbiti tu predrasudu i ojačati povjerenje građana u politički sustav. Ocijenio je kako je, s obzirom na novi zakon, predizborna kampanja za prošle parlamentarne izbore bila transparentnija kad je riječ o financiranju od one iz 2007., kada su nevladine udruge upozoravale na nerazmjer stvarnih i prikazanih troškova. Također je podsjetio da se, iako ne želeći politizirati to pitanje, danas neki ograđuju od toga tvrdeći da nisu znali.
Predstavnica Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj za javne financije i javnu upravu Paulina Stanoeva upozorila je da je financiranje političkih stranaka visoko rizično za korupciju i da je važno uspostaviti kvalitetan sustav revizije i kontrole te zadobiti povjerenje javnosti. "Izbori su bili dobar korak u tome smjeru i zabilježene su samo manje nepravilnosti, no postoji prostor za poboljšanje, primjerice u financiranju pretkampanje i sankcioniranju nepravilnosti", dodala je.
Važno je da je u Hrvatskoj poboljšana koordinacija Ministarstva financija, Državne revizije i Državnog izborbog povjerenstva kako bi se osigurao učinkovit nadzor financiranja političkih stranaka, ocijenila je Stanoeva i dodala da bi Sabor trebao imati ključnu ulogu u davanju preporuke za poboljšanje stanja.
Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti istaknuo je u vezi s donacijama kojima se krši zakon o financiranju političkih stranaka i uporabi nelegalno pribavljenog novca da je slučaj Fimi medije kao slučaj ubiranja političke rente presedan i točka preokreta te je upozorio na korištenje javnih resursa za stranačke potrebe i primanje novca u zamjenu za davanje pogodnosti nakon preuzimanja vlasti.
Sudac Vrhovnoga suda i predsjednik GRECO-u najvažnijeg europskog antikorupcijskog tijela Marin Mrčela rekao je govoreći o međunarodnim iskustvima da financijska revizija omogućuje učinkovitu kontrolu poslovanja stranaka, no kazne često ne odgovaraju ili ih uopće nema, a nepravilnosti rijetko izlaze na svjetlo dana.
|
|
|
|
Rimac treći put izabrana za šeficu kninskog HDZ-a - 24.veljača 2012
|
Rimac je na čelo kninskog HDZ-a izabrana kao jedini kandidat za predsjednika Gradskog odbora te će tako voditi kninski HDZ i naredne četiri godine. Dobri izborni rezultati i više nego dvostruko povećanje broja članova obilježili su zadnje četiri godine rada kninskog HDZ-a, kazala je Rimac.
- Iza nas su mnogobrojni izbori na kojima smo brojili najveće postotke ne samo u županiji nego u cijeloj Hrvatskoj. Prije četiri godine imali smo 720 članova, a danas kninski HDZ ima 1500 članova. To nisu fiktivni članovi, nego članovi koji se odazivaju na sve stranačke aktivnosti – kazala je Rimac posebno pohvalivši kninsku mladež HDZ-a.
Oduševljenje izaslanika na gradskoj izbornoj skupštini kninskog HDZ-a izazvao je potpredsjednik županijske organizacije stranke Nediljko Dujić, osvrnuvši se na nisku poziciju Josipe Rimac na listi HDZ-a u IX. Izbornoj jedinici na zadnjim parlamentarnim izborima.
- Nikad se više ne smije ponoviti da grad Knin dobije izbore, a da nema svog saborskog zastupnika – kazao je Dujić.
Na izbornoj skupštini kninskog HDZ-a izabrani su i Gradski i Nadzorni odbor stranke, izaslanici za županijsku izbornu skupštinu te izaslanik za Opći sabor HDZ-a.
U Gradski odbor stranke izabrani su Ante Bojčić, Josip Šuljak, Dragan Matić, Sanja Bebek, Mijat Hrnjak, Tomislav Vrdoljak, Nikola Blažević, Željko Šimunac, Jure Zečević, Damir Šimić, Zvonimir Jelić, Marinko Tokmadžija, Miroslav Zorić i Slaven Ivić. U nadzorni odbor izabrani su Željko Bobanović, Nada Galiot, Robert Marić, Ana Marić, Darko Paradžik i Ana Šimić. Na XV. Općem saboru HDZ-a kninski gradski odbor predstavljat će Nikola Blažević.
|
|
|
|
Sabor: oporba kritizira zakon o ustrojstvu državnih tijela - 17.veljača 2012
|
ZAGREB, 17. veljače 2012.(Hina) - Saborska oporba kritizirala je danas izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, prozivajući Vladu da tim prijedlogom dodatno komplicira umjesto da pojednostavljuje sustav državne uprave te na neracionalan način miješa nadležnosti njezinih tijela.
Davorin Mlakar je u ime HDZ-a prigovorio ustanovljavanju Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom kao koordinacijskog tijela s, ocijenio je, potpuno nejasnim nadležnostima.
"Ovo je više prodavanje magle nego stvaranje djelokruga središnjih tijela državne uprave koja bi u ovo recesijsko vrijeme trebala obavljati poslove od interesa za državu", istaknuo je Mlakar.
Nedopustivim smatra i da neka ministarstva imaju inspekcijski nadzor, a neka tek upravni, poput Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
"Upravni nadzor ne može nadomjestiti inspekcijski. Činite štetu jer ministrima uzimate bitan instrument za nadzor provedbe zakona", poručio je vladajućima.
Za HDZ-ovu Đurđicu Sumrak, Vladin prijedlog zakona podsjeća na popularni strip "Alan Ford". "Tamo su osnovali ured za istraživanje ruda i gubljenje vremena, gdje su zapošljavali svoje frendove koji ništa nisu radili", poručila je.
Izrazito kritičan prema zakonskim izmjenama bio je i Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti), kojega smeta što zakon, kada govori o uredu za upravljanje državnom imovinom, uopće kao obvezu ne navodi izradu popisa državne imovine.
"Gazda koji ne zna što točno ima u kući nije dobar gazda", rekao je, prigovorivši Vladi i da je jučerašnjom uredbom omogućila da u upravna i nadzorna tijela u javnim poduzećima postavlja i ljude koji su osuđeni za kaznena djela ako taj kriminal nisu počinili u svom poduzeću.
"To je posljedica podjele ratnog plijena. Možda je bolje da brzo sve prodamo nego da takvi ljudi sjede u nadzornim i upravnim tijelima", poručio je Vuljanić.
Ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću zamjerio je da se, nakon što je zasjeo na tu dužnost, "svim oružjem obrušio na korupciju u sportu, a onda o tome zašutio".
"O tome više ni slova, a predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza kada ga pitaju je li razgovarao s Jovanovićem odgovara 'tko vam je taj'. To pokazuje da se s tim poslom stalo", rekao je Vuljanić.
Boru Grubišića (HDSSB) smeta, pak, funkcija prvog potpredsjednika Vlade, koju obnaša čelnik HNS-a Radimir Čačić. "Tko su drugi, treći, četvrti potpredsjednik, jesu li poredani po rednom broju, plaći, ovlastima", upitao je.
Ne vidi kako to Vlada planira smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi, kada, kako je rekao, objedinjavanjem te osnivanjem nekih novih tijela samo povećava broj zaposlenih.
Suprotno oporbenima, vladajući klubovi podržali su zakonske izmjene, a Josip Leko (SDP) oporbi je poručio kako njihova "naglo stečena vidovitost govori o njihovim nerealiziranim ambicijama".
Logičnim smatra da se državnom imovinom upravlja iz jednog središnjeg tijela, ističući kako se državna uprava temelji i na elastičnosti, koja bi, rekao je, trebala pomoći vladi da ispuni svoje zadaće.
"Državna uprava bila je i ostaje servis građana, ali i gospodarstava", istaknuo je Leko.
Jozo Radoš (HNS) poručio je oporbi kako je legitimno izražavati skepsu i ironiju, ali i naglasio da vlada ima pravo postavljati okvir za ispunjavanje svojih zadaća.
Posebno je pohvalio što se stručni nadzor Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prebacuje na Agenciju za obrazovanje, kao i što se odustalo od inspekcijskog nadzora s ciljem očuvanja autonomije visokih učilišta.
|
|
|
|
U HDZ-u počeli unutarstranački izbori - 11.veljača 2012
|
ZAGREB, 11. veljače 2012. (Hina) - U HDZ-u su danas počeli unutarstranački izbori na kojima će se do 5. svibnja birati stranački čelnici od temeljnih ogranaka do županijskih organizacija te izaslanici koji će 20. svibnja na 15. Općem saboru u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" izabrati stranačko vodstvo.
Od 2200 izaslanika na Općem saboru njih 900 bit će izabrano po županijama, a 574 po gradovima. Tri stotine izaslanika bit će iz Mladeži HDZ-a, iz Zajednice žena "Katarina Zrinski" 70, a njih 45 iz Kluba utemeljitelja "Dr. Franjo Tuđman". Oko 200 izaslanika koji će ući po funkciji su članovi Predsjedništva, saborski zastupnici te članovi Nacionalnog vijeća i Središnjeg odbora.
Predsjedništvo HDZ-a i Nacionalno vijeće su 23. siječnja odredili kvote prema kojima se biraju izaslanici iz svake županije, a broj izaslanika ovisi o broju članova stranke u pojedinim županijskim odborima, a prvi put i o njihovim rezultatima na parlamentarnim izborima.
Najviše izaslanika dat će županijske organizacije od kojih će Splitsko-dalmatinska dati 91 izaslanika, Brodsko-posavska 76, a Vukovarsko-srijemska njih 73. Osječko-baranjska županijska organizacija i Grad Zagreb izabrat će 61 izaslanika, dok ih najmanje dolazi iz Istarske, njih 16 i Međimurske, deset izaslanika.
Potencijalni kandidati i kandidatkinje za stranačke dužnosti kandidature trebaju dostaviti do 5. svibnja, a status kandidata za neku od dužnosti steći će prikupljanjem potpisa izabranih izaslanika. Sva imena izaslanika bit će poznata do 5. svibnja pa će kandidati moći prikupljati potpise do 19. svibnja, dan prije održavanja 15. Općeg sabora HDZ-a. Uz to, kandidati će od 5. do 20. svibnja moći obići Hrvatsku i od tada koristiti prostorije podružnica za predstavljanje, a sve ostale troškove morat će sami snositi.
Kandidati za predsjednika stranke trebaju skupiti 400 potpisa izaslanika Općeg sabora, 300 za zamjenika, a 250 za potpredsjednike, a svaki izaslanik potpisom može poduprijeti više kandidata.
Svaki od kandidata za predsjednika, zamjenike, potpredsjednike i članove Predsjedništva može sudjelovati samo u izbornom procesu temeljnog ogranka u onim organizacijama kojima pripada.
Za predsjednika HDZ-a kandidature su dosada najavili aktualna predsjednica stranke Jadranka Kosor, njezin zamjenik Darko Milinović, Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić, Domagoj Ivan Milošević te Drago Prgomet.
Jadranka Kosor je najavljujući svoju kandidaturu za predsjednicu rekla kako misli da je dosta toga napravila, da je nosila ogroman i prestrašan teret i sve izdržala. "Kada je došla obavijest o tome da je HDZ pod istragom, izašla sam na konferenciju za novinare i rekla da smo dobili takvu obavijest i da je teško, ali da ćemo izdržati, ići na sud", podsjetila je Kosor u svojim medijskim istupima dodajući kako je u tom trenutku i taj teret bio isključivo na njezinim leđima. Istaknula je i rezultate tijekom dvije i pol godine svoga premijerskog mandata, navodeći da je njezina Vlada djelovala u vremenu najveće gospodarske krize i bez ikakve potpore.
Najavljujući kandidaturu aktualni zamjenik predsjednice stranke Milinović je rekao da je proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji okončan te da u budućnosti HDZ mora odgovoriti na neka druga pitanja, kao što je globalizacija u svijetu, Europi i Hrvatskoj. "Jedan sam od onih koji smatra da moramo prestati stvarati kult ličnosti u HDZ-u", kazao je Milinović naglasivši da HDZ-u treba moderno, novo vodstvo, koje ima odgovore na nove izazove.
Kandidat za predsjednika HDZ-a Domagoj Ivan Milošević u svojemu programu ističe da HDZ treba postati suvremena demokršćanska stranka koja će čuvati hrvatske tradicionalne vrijednosti i istodobno biti usmjerena prema napretku. Također, poljuljano povjerenje u stranku želi vratiti s novim ljudima i inicijativama.
Da je vrijeme za novo vodstvo i novi način rada u HDZ-u smatra liječnik Drago Prgomet koji u svom programu ističe da će, postane li predsjednik HDZ-a, stranku voditi odgovorno, sposobno i pobjednički.
Tomislav Karamarko naglasio je da HDZ-u i Hrvatskoj želi vratiti samopoštovanje te se u godinama koje zemlju čekaju u EU boriti "za novu hrvatsku neovisnost", prije svega na ekonomskom planu, a članove stranke pozvao je na jedinstvo.
Ravnatelj Kliničke bolnice "Dubrava" Milan Kujundžić najavio je da će se za predsjednika HDZ-a kandidirati radi bolje budućnosti Hrvatske, mladih i radi svih onih koji su sanjali Hrvatsku. Smatra kako je stranka danas u dubokoj krizi i kaosu, a prijeti joj i rizik da svake godine bude slabija i gurnuta na margine.
|
|
|
|
Republikanski čelnik Obamu usporedio sa Schettinom - 30.siječanj 2012
|
WASHINGTON, 30. siječnja 2012. (Hina/AFP) - Predsjednik američke Republikanske stranke Reince Priebus izazvao je u nedjelju politički skandal u SAD-u uspoređujući Baracka Obamu s Francescom Schettinom, kapetanom talijanskog kruzera Coste Concordije koji se nasukao prije dva tjedna u Italiji.
Komentirajući živu raspravu između kandidata tijekom republikanskih predizbora za predsjedničke izbore u studenome, Priebus je za tv postaju CBS kazao da će se pozornost uskoro premjestiti na Baracka Obamu.
"Za nekoliko mjeseci sve će ovo biti stara priča i govorit ćemo o našem vlastitom malom kapetanu Schettinu ili predsjedniku Obami koji napušta brod SAD-a i više ga zanima kampanja nego njegov predsjednički posao", ocijenio je predsjednik Republikanskog nacionalnog odbora.
Zamoljen da razjasni što je htio reći, Priebus je nastavio: "Nazvao sam ga kapetanom Schettinom, znate kapetana koji je pobjegao sa svojeg broda u Italiji. Kao naš predsjednik koji bježi od američkog naroda, ne radi svoj posao i trči po zemlji vodeći svoju kampanju".
Priebusovu usporedbu Demokratska stranka ocijenila je "sramotnom". Za Donnu Brazile, demokratsku dužnosnicu, komentari Reincea Pribeusa su "obmanjujući, sramotni i skandalozni".
|
|
|
|
VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU“ NARUČILO JE ANKETU S PITANJEM: "Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?" - 15.siječanj 2012
|
PRIOPĆENJE
„VIJEĆE ZA HRVATSKU – NE U EU“ NARUČILO JE ANKETU S PITANJEM:
"Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?"
PROTIV 57.2% ZA 42.8%
Vijeće za Hrvatsku – NE U EU naručilo je provođenje potpuno nezavisne ankete mišljenja građana na pitanje o kojem će se odlučivati na predstojećem referendumu. Anketiranje je provedeno u razdoblju od 8. – 15. siječnja 2012. tijekom kojeg je telefonski kontaktirano sveukupno 1942 osobe i postavljeno referendumsko pitanje:
"Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?"
Rezultati na postavljeno pitanje su: PROTIV 57.2% ZA 42.8%
Nakon višegodišnje manipulacije mišljenjem građana, koje se provodilo postavljanjem pitanja koja relativiziraju odgovor na referendumsko pitanje, Vijeće za Hrvatsku NE U EU odlučilo je naručiti anketu koja daje najvjerodostojniji odgovor na pitanje koje će odlučiti o sudbini Hrvatske. Ankete koje su provođene od strane agencija plaćenih od strane Vlade Republike Hrvatske u pravilu su ostavljale prostor za manipulaciju kroz relativizirana dodatna pitanja, poput, da li ste više za jednu ili drugu opciju, dok referendum ne dopušta nikakvo dodatno pitanje.
S druge strane, vrlo često su uskraćene dodatne informacije o anketi, a ponekad i sam izvor,
što takve ankete čini djelomično ili potpuno nevjerodostojnima.
Anketa Vijeća za Hrvatsku NE U EU izrađena je od strane potpuno nezavisne agencije, ovlaštene i tehnički osposobljene za provođenje anketa, a koja se nalazi izvan Hrvatske i u potpunosti je nezavisna od financijskih ili nekih drugih pritisaka ili ucjena naručitelja.
Riječ je o tvrtci Business Knowledge Corporation, Canada, a koju vodi čovjek koji je radio analitiku i sudjelovao u pripremi četiri kampanje za Parliamentarne izbore u Kanadi.
Anketa je provođena putem podjele područja prema telefonskim brojevima, u potpunosti nasumce i anonimno. Analiza prikupljenih rezultata pokazala je vrlo interesantne podatke od kojih su neki u potpunoj suprotnosti s do sada objavljivanim informacijama.
Od ukupnog broja kontaktiranih osoba, čak 802 ispitanika, što predstavlja čak 41%, nije se željelo izjasniti o pitanju. Razlog tome nalazimo isključivo u strahu i izjašnjavanju o temi za koju je poznato kako o njoj razmišljaju tzv. „političke elite“ koje vrše ogroman pritisak na provođenje samovoljne politike.
Ne namjerava izaći 26,8% birača, što je uobičajen broj koji se pripisuje apolitičnosti i razočaranjem s dosadašnjim načinom vođenja politike.
Iz podataka se posebno ističu dvije činjenice. Da će na referendum izaći više žena nego muškaraca, te da je među onima koji su se izjasnili o mišljenju iznimno malen broj neodlučnih birača.
Analiza rezultata prema područjima ne odstupa od dosadašnjih informacija i izjava Vijeća za Hrvatsku NE U EU.
Područja Slavonije, Dalmacije i Hrvatskog zagorja čvrsto su protiv ulaska u Eu, Zagreb i Zagrebačka okolica daju tek malu prednost ulasku, a značajnija podrška ulasku je na području Primorja i Istre.
Rezultati ankete potvrđuju ono što građani Hrvatske već dugo znaju ili osjećaju, a političke strukture i institucije Republike Hrvatske ignoriraju. Birači ne podržavaju njihovu samovoljnu politiku i od njih očekuju puno kvalitetniju i opsežniju raspravu o toj temi, prije sudbonosne odluke.
Prema svim pokazateljima većina birača će zaokružiti protiv ulaska u Eu, a ostaje prostor za manipulaciju u nesređenim biračkim spiskovima.
Od birača koji znaju svoju odluku očekuje se da izađu na referendum i zaustave samovolju političkih struktura i natjeraju ih da konačno svoj rad daju javnosti na raspolaganje.
Vijeće za Hrvatsku – NE U EU
Hrvatska stranka prava
Akcija za bolju Hrvatsku
Savez za promjene
Volim Hrvatsku
Hrvatska čista stranka prava
Nacionalni demokrati
Demokratska stranka žena
Jedino Hrvatska
Obiteljska stranka
Stranka hrvatskih branitelja
Nova Hrvatska
Hrvatska demokrščanska stranka
Udruge i neformalne grupe građana:
Pokret građanska solidarnost
Inicijativa 9 – NE U EU
Pokret stop progonu hrvatskih branitelja
Udruga HVIDRA Črnomerec
Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata RH, Grada Zagreba i Zagrebačke županije
Udruga projekt
PND
ZUM Zagreb
Hrvatski nacionalni pokret
Društvo Tugare „Mogu bolje“
Obiteljski centar
Istaknuti pojedinci:
dr.sc.Srećko Sladoljev
mr. Karino Hromin Sturm
dr.med. Aleksandar Soltyšik
Vladimir Biondić
|
|
|
|
Natječaj za najbolju inovaciju Dalmacije - 10.siječanj 2012
|
Natječaj za najbolju inovaciju Dalmacije
Klikni na sliku za uvećanu verziju Obavještavamo vas da je Izvršni odbor Društva inovatora DIATUS Split, kao neprofitna udruga tehničke kulture, raspisao jubilarni 25. Natječaj za najbolju inovaciju Dalmacije. Osnovna svrha ovog vrlo poznatog i jedinstvenog javnog natječaja je poticanje inovatorstva i stvaralaštva kako kod građana svih obrazovnih struktura i dobnih uzrasta tako i kod pravnih osoba.
Uvjeti natječaja:
1. PRAVO SUDJELOVANJA IMAJU SVE FIZIČKE I PRAVNE OSOBE S PODRUČJA ŽUPANIJA: SPLITSKO-DALMATINSKE, ZADARSKE, ŠIBENSKO-KNINSKE I DUBROVAČKO-NERETVANSKE.
2. PREDMET NATJEČAJA MOŽE BITI IZ BILO KOJEG PODRUČJA LJUDSKOG RADA I DJELOVANJA.
3. PREDLOŽENO RJEŠENJE MOŽE BITI IZUM, TEHNIČKO-TEHNOLOŠKO UNAPREĐENJE, KORISTAN PRIJEDLOG, RACIONALIZACIJA, NOVI PROIZVOD ILI IDEJA.
4. PRIJAVA SE MOŽE DOBITI NA ADRESI DIATUS-a, Split, Poljička cesta 31, tel/fax 021/370 – 244, e-mail: diatus@st.t-com.hr
5. PRIJAVE SE PRIMAJU DO 15.3.2012. GODINE. Zahvaljujemo se na suradnji i vašem doprinosu poticanju stvaralaštva i inovatorstva. D I A T U S
Poljička cesta 31
21000 Split
HRVATSKA
tel/fax 00385 (0)21 370 244
e-mail: diatus@st.t-com.hr
|
|
|
|
Načelnik općine Kistanje dao ostavku zbog stana u Zadru - 03.siječanj 2012
|
Načelnik općine Kistanje, SDSS-ovac Slobodan Rončević, prekinuo je mandat općinskog načelnika i predao ga svome zamjeniku, stranačkom kolegi Rastivoju Bezbradici.
Bezbradica bi tako trebao voditi općinu do narednih lokalnih izbora 2013. g.
Rončevića je na "abdikaciju" nagnalo potraživanje povrata bivšeg stanarskog prava kojega je svojedobno uživao na jedan stan u Zadru, pa se morao odjaviti iz Kistanja i prijaviti prebivalište u Zadru jer je to uvjet za ostvarivanje spomenutog prava.
d. b.
|
|
|
|
BISER DANA - 01.siječanj 2012
|
"Nisu svi Splićani građani, neki od njih samo žive u gradu. Da se razumijemo, i ja sam iz Zagore i gradonačelnik Kerum, ali nisu svi razvili građansku svijest. "
Don Ivan Grubišić, neovisni saborski zastupnik
|
|
|
|
U Beogradu ispitan Prlina, DORH od Rusije zatražio svu dokumentaciju - 28.prosinac 2011
|
Priča oko ubojstva dvojice ruskih novinara Viktora Nogina i Genadija Kurrinova dobila je ovih dana svoj nastavak. Podsjetimo da su ruskog novinara Nogina i snimatelja Kurrinova 1. rujna 1991. godine, na putu iz Beograda prema Hrvatskoj Kostajnici u zasjedi dočekali pripadnici srpske jedinice za posebne namjene, izrešetali njihov automobil s diplomatskim registracijskim pločicama ruskoganogin kurinov veleposlanstva u Zagrebu i ubili obojicu novinara pucajući u njih iz pištolja. Nakon toga zapalili su automobil s tijelima, a da cijeli tragični događaj prikriju, odvukli ostatke na udaljenost od oko 3.5 km i zakopali. Nakon nekoliko mjeseci sve su otkopali, odstranili ljudske kosti, a olupinu automobila pokazivali Rusima kao primjer zločina Hrvatske vojske.
Ipak nisu uspjeli u svom naumu jer je brojna dokumentacija koje se domogla Hrvatska vojska pri oslobođenju toga prostora, potvrdila kako su ubojstvo učinili Srbi. U svibnju ove godine dvojici ruskih novinara otkriveno je i spomen-obilježje u selu Panjani koje je prije mjesec dana posjetila obitelj ubijenog Genadija Kurrinova, supruga Galinova, sin Ivan i kći Marija. Spomen-obilježje u Panjanima posjetio je i Sergej Gruzinov, bivši ministar za informiranje u Vladi Rusije, inače ratni prijatelj ubijenih ruskih novinara, danas član parlamentarnog odbora Ruskog parlamenta za geostratešku politiku te šef Katedre geostrategije na Moskovskom fakultetu.
'Savo Štrbac, bivši sekretar tzv. Vlade Republike Srpske Krajine u Banjoj Luci i Beogradu promovirao je svoju novu knjigu 'Rat i riječ' u kojoj je jasno napisao da su Srbi ubili ruske novinare. Štrbac se u knjizi obračunava sa Vladimirom Mukusevom, bivšim ruskim novinarom, bivšim deputatom vrhovnog sovjete Ruske Federacije i bivšim predsjednikom istražnog povjerenstva Ruskog parlamenta koje je istraživalo ubojstvo dvojice ruskih novinara. U knjizi ih Štrbac među ostalim optužuje da nisu htjeli preuzeti posmrtne ostatke ruskih novinara' - kaže Ivica Pandža Orkan, koji već godinama radi na otkrivanju istine o ubijenim ruskim novinarima, a o čemu je Hrvatski list u nekoliko navrata detaljno pisao, ali i donio razgovor s Vladimirom Mukusevompanjani1.
Cijela priča oko ubojstva ruskih novinara dobila je novi nastavak jer je Županijsko državno odvjetništvo u Sisku putem međunarodne pravne pomoći zatražilo pomoć od tužiteljstava BiH i Srbije za provjeru adresa za deset osoba za koje postoje saznanja da žive na teritoriju BiH i Srbije, a traže se zbog povezanosti za ovaj strašni zločin. Riječ je o Stevanu Vučiniću zvanom Hans, Zoranu Prlini, Nikoli Begoviću, Predragu Kneževiću, Stevanu Borojeviću, Nikoli Žižaku, Dušku Raduloviću, Iliji Čizmiću, Zdravku Matijaševiću i Stevi Miličeviću. DORH je, kako nam je kazao Ivica Pandža Orkan, i od tužiteljstva Ruske federacije zatražio dostavu svih dokumenata o ovom slučaju, kao i saslušanje triju ruskih državljana - Mihajla Koroleva, Vladimira Korovogla i Vladimira Mukuseva - te kontakt s obiteljima ubijenih novinara Viktora Nogina i Genadija Kurrinova, sve u cilju uzimanja uzoraka za DNK analizu.
Orkan dalje navodi kako je u srpnju ove godine Viši sud u Beogradu, odnosno njegov Odjel za ratne zločine, saslušao Zorana Prlinu zbog ubojstva, skrivanja posmrtnih ostataka i olupine automobila ruskih novinara. Prlina je u svom iskazu detaljno opisao gdje je bio i što je radio tijekom 1991. godine tedorh kako je pomogao u micanju olupine automobila, ali i skrivanju posmrtnih ostataka ubijenih novinara.
Ruska televizija je tijekom ljetnih mjeseci na području Srbije, Hrvatske i Ruske federacije snimila dokumentarni film o ovom slučaju koji je emitiran 31. kolovoza 2011. na prvom programu ruske televizije, odnosno noć prije 20. godišnjice ubojstva ruskih novinara. Zanimljivo je da je, govori Orkan, film u listopadu na Međunarodnom festivalu održanom u Moskvi osvojio prestižnu rusku nagradu. Orkan prepričava kako je Vladimir Mukusev, koji se već godinama zalaže za istinu o stradanju ruskih novinara, gostovao u jednoj emisiji u Sankt Petersburgu, gdje je iznio sva svoja saznanja o ovom slučaju, a u kojoj je izjavu dao i direktor ruske vanjske obavještajne službe. Također su emitirane snimke ruske istrage provedene na bivšem okupiranom području Hrvatske Kostajnice. Mukusev je Hrvatsku posjetio ponovno u rujnu, na 20. godišnjicu ubojstva njegovih kolega Viktora Nogina i Genadija Kurrinova, a krajem listopada u Moskvi je objavio knjigu Crna mapa u kojoj govori o ovom slučaju, objavljuje svoja saznanja o ubojstvu novinara, među kojima i prepiske službenih dokumenata ruskog tužiteljstva i ruskih obavještajnih službi. Orkan, inače veliki prijatelj ovoga bivšeg novinara, ističe kako je u tijeku prijevod Mukusevljeve knjige na hrvatski jezik i njezin tisak. Mukuseva je, otkriva, u Moskvi primio hrvatski veleposlanik Nebojša Koharović. Mukusev mu je tom prilikom darovao svoju novu knjigu te ga zamolio da hrvatskim državnim vlastima izloži ideju organizacije Međunarodnog festivala antiratnog filma pod imenom 'Ne pucaj' koji se planira održati u tvrđavi Zrinskih u Hrvatskoj Kostajnici.
Andrea Černivec
Hrvatski list
|
|
|
|
SAS-ova top lista izgovorenih gluposti - 28.prosinac 2011
|
LONDON, 28. prosinca 2011. (Hina/Reuters) - Cjepivo protiv raka grlića maternice izaziva retardaciju, more je slano zbog sperme kitova, najbolji lijek za grlobolju je pražnjenje debelog crijeva a nošenje visoke pete je preduvjet orgazma kod žena, najbesmislenije su izjave slavnih osoba u ovoj godini po izboru udruge Sense about Science (SAS).
Autori tih izjava su zvijezda reality programa Nicole Polizzi, republikanska predsjednička kandidatkinja Michelle Bachmann, američka pjevačica Suzi Quatro i francuski dizajner cipela Christian Louboutin.
"Stajališta poznatih o znanosti i zdravlju imaju velikog odjeka i jednom kad su izgovorena teško je poništiti njihove učinke", kaže prvi čovjek SAS-a Tracey Brown, udruge koja izjave poznatih demantira komentarima stručnjaka.
"Često sam imala upaljeno grlo i onda mi je jedna od sestara kazala da sve bolesti započinju u debelom crijevu. Nakon toga počela sam svaki dan uzimati sredstva za čišćenje crijeva s voćnim sokom i nastupila je ogromna promjena", kazala je Quatro dnevnim novinama Daily Mail.
"Grlo nije upaljeno zbog debelog crijeva nego virusa koji ulaze preko usta i nosa pa sredstva za čišćenje debelog crijeva ne pridonose zdravlju grla", kazala je za SAS liječnica Melita Gordon.
Iako je borba protiv besmislenih izjava počela iz zabave, SAS objašnjava kako u tome ustrajava kako takve gluposti ne bi postale opće prihvaćene istine.
Polizzi je, pak, ostala zapamćena po izjavi da ne voli plaže zbog morskih pasa i spreme kitova zbog kojih je more - slano, a Christian Louboutin po prepričavanju tvrdnje da je položaj ženskog stopala u visokoj peti put do orgazma.
Bachmann je prenošenjem u televizijskom nastupu neutemeljene izjave da je kći jedne žene s Floride postala mentalno zaostala nakon HPV cjepiva, koje štiti od raka grlića maternice, nanijela dugoročnu štetu prevenciji te bolesti, strahuju stručnjaci.
|
|
|
|
Tučnjava u bazilici Rođenja Isusova - 28.prosinac 2011
|
BETLEHEM, 28. prosinca 2011. (Hina/Reuters) - Čišćenje bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu uoči proslave Božića po julijanskom kalendaru izazvalo je u srijedu opću tučnjavu među redovnicima suparničkih kršćanskih denominacija koji ljubomorno čuvaju svoj teritorij na tome svetom mjestu.
Šake i metle letjele su bazilikom, koja je po tradiciji izgrađena na mjestu Isusova rođenja, kada se potuklo stotinjak svećenika i redovnika Grčke pravoslavne crkve i Armenske apostolske crkve.
Red među redovnike morala je uvesti palestinska policija. "Riječ je o beznačajnom problemu koji se pojavljuje svake godine", izjavio je palestinski policijski pukovnik Halid al-Tamimi. "Sad je sve u redu. Niko nije uhićen. Sve su to Božji ljudi", dodao je.
Upravljanje bazilikom, najstarijom u Svetoj zemlji, zajednički dijele pripadnici Rimokatoličke crkve, Grčke pravoslavne crkve i Armenske crkve. Svako kršenje jurisdikcijskih granica unutar crkve nerijetko izaziva sukobe, naročito u doba čišćenja i uređivanja za proslave Božića.
|
|
|
|
Vrhovni sud oslobodio supruga SDP-ovke Gordane Sobol - 28.prosinac 2011
|
Vrhovni sud ukinuo je prvostupanjsku osuđujuću presudu bivšem pomoćniku ministra unutarnjih poslova Bojanu Sobolu.
Suprugu SDP-ove saborske zastupnice i nove predsjednice Mandatno-imunitetnog povjerenstva Gordane Sobol ponovno će se suditi za zloporabe položaja i ovlasti kojima je MUP navodno oštećen za više od pola milijuna kuna.
Nepravomoćnom presudom zagrebačkoga Županijskog suda Sobol je u prosincu 2009. bio osuđen na godinu i 11 mjeseci zatvora. Osim njega osuđen je i riječki liječnik Davor Mihelčić na dvije godine zatvora, a uvjetne kazne od šest mjeseci dobila su dvojica bivših načelnika uprava u MUP-u Rino Aralica i Miroslav Crnić.
Vrhovni sud ukinuo je presudu suca Vladimira Pavlekovića zbog pogrešno i nepotpuno utvrđena činjenična stanja, prihvativši žalbe četvorice optuženika i odredivši novo suđenje pred potpuno promijenjenim sudskim vijećem.
Vrhovni je sud ocijenio da se za sada ne mogu prihvatiti zaključci prvostupanjskog suda da su optuženici svjesno i namjerno zloporabili svoje položaje i ovlaštenja kako bi pribavili imovinsku korist Mihelčićevoj privatnoj ordinaciji te da ih je on namjerno na to potaknuo.
U ponovljenu se postupku, među ostalim, mora nedvojbeno utvrditi je li Sobol bio ovlašten za potpisivanje ugovora s Mihelčićem ili nije.
Autor: Business.hr | 07.33, 28.12.2011.
|
|
|
|
BISER DANA - 26.prosinac 2011
|
"Naravno da Sveto trojstvo, gradonačelnik, Skupština i Holding, razgovaraju i surađuju. Pa neću o ključnim odlukama razgovarati sa Saborom ili Gradskim vijećem u Splitu. "
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, govoreći o suradnji sa Skupštinom i Zagrebačkim holdingom......
|
|
|
|
Orijent i hrvatska kultura - 17.prosinac 2011
|
Hrvati su nesumnjivo baštinici vrjednota zapadnoeuropske civilizacije. Tu pripadnost zapadnoeuropskom civilizacijskom krugu Hrvati su stoljećima nesebično dokazivali prolijevajući svoju graničarsku krv, da bi rijetko kada od iste te civilizirane Zapadne Europe dobili za to priznanje, a kamoli neku konkretnu pomoć.
Hrvatski državotvorni političari i nacionalisti često naglašavaju odvojenost Hrvatske od tzv. Balkana i pripadnost Hrvata zapadnoeuropskom, sredozemnom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu. Kroz iskustvo ratnih sukoba s istočnim susjedima Srbima u Hrvatima se s razlogom stvorila odbojnost prema svemu što dolazi s istoka, pa tako stalno naglašavamo kako mi ne pripadamo Balkanu već Europi što je i potpuno točno, iako je zapravo diskutabilno što je to uopće Balkan i postoji li uopće taj pojam kao stvarno zemljopisno područje, možda je najlogičnije objašnjenje da je Balkan jedan maglovit pojam izmišljen iz političkih potreba. Nesumnjivo je potrebno iz hrvatskog mentaliteta izbrisati razne štetne utjecaje koji su nam kroz vrijeme prve monarhističke velikosrpske Jugoslavije i druge komunističke Jugoslavije nametani s istočnih obala Drine, iz Beograda, a koji kvare istinsku narodnu dušu hrvatskog čovjeka.Hrvatska i BalkanHrvatski državotvorni političari i nacionalisti često naglašavaju odvojenost Hrvatske od tzv. Balkana i pripadnost Hrvata zapadnoeuropskom, sredozemnom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu
No znači li to da se moramo i odreći raznih orijentalnih utjecaja u našoj uljudbi, a posebice u narodnoj baštini i folkloru koje smo kroz stoljeća primali, asimilirali i na svoj način oblikovali, a koji se nikako ne mogu povezati sa štetnim bizantinskim prekodrinskim utjecajima. Hrvatska je nesumnjivo, većinski gledano, zemlja zapadnoeuropske civilizacije no današnja Hrvatska je također i zemlja na dodiru triju velikih religija, kršćanskog katoličanstva kojem većina današnjih Hrvata pripada, kršćanskog pravoslavlja i islama te pripadajućih kulturnih krugova. Hrvatska je bila i ostala sjecište svjetova i velikih svjetskih civilizacija i prirodna je stvar da je svaka od tih civilizacija ostavila svoj trag na hrvatskoj kulturi. Hrvatska područja su krajnja istočna područja zapadne civilizacije no isto tako su i krajnja zapadna područja do kojih sežu razni orijentalni utjecaji, pogotovo ako u obzir uzimamo cjelokupni hrvatski narod na području današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Boke Kotorske pa i Hrvata na Kosovu.
Zar ne bi bilo bolje onda Hrvatsku kulturološki no još više i geopolitički definirati, jednostavnim rječnikom govoreći, kao istok zapada i zapad istoka, a ne se bjesomučno iscrpljivati u stalnom dokazivanju, već nebrojeno puta dokazane, naše pripadnosti Zapadnoj Europi, pri tome brišući svaki, pa i najmanji orijentalni element u našoj baštini, s time ne dobivajući ništa, a gubeći dio već izgrađenog narodnog identiteta? Zašto stalno imamo potrebu tražiti potvrdu našeg identiteta u nekim većim kalupima, bježati od nekuda i od nekoga k nekome i nekuda ? Mi smo Hrvati, tu smo gdje jesmo i takvi smo kakvi smo, ukorijenjeni u našu zaista burnu i uzbudljivu prošlost.
Prije odgovora na ta pitanja je potrebno prvo malo obrazložiti povijest dodira Hrvata s orijentalnim svijetom.
Veze s Orijentom i islamom
Prema najvjerojatnijoj hipotezi prvobitni nosioci imena Hrvat koji su kasnije svoje ime nametnuli i slavenskim i ilirskim skupinama s kojima su se susretali u svom povijesnom hodu, su bili pripadnici iranskog, perzijskog naroda Hrvata te su sa sobom kroz svoja putovanja nosili i današnjim Hrvatima prenijeli mnoge orijentalne elemente već u tadašnjim vremenima. Dakle, i sam naš iskon, iskon našeg imena je orijentalni, istočnjački.
Nakon pokrštavanja u 7. stoljeću, a neki izvori kažu i ranije, Hrvati su ušli u krug zapadnoeuropskih kršćanskih naroda, no uskoro su došli i u dodir s islamskim svijetom. S islamskim svijetom su Hrvati imali doticaj već u vremenima svojih najranijih narodnih vladara, banova i knezova. Taj doticaj je često bio miroljubiv no isto tako se često radilo i o ratnim sukobima kao npr. sukobu kneza/bana Domagoja sa Saracenima. Kroz hrvatska područja prolaze arapski, islamski trgovci, putopisci koji ostavljaju mnoštvo zanimljivih zabilješki o tadašnjim Hrvatima. Povijesni izvori, već u tim najranijim vremenima hrvatske povijesti na ovim područjima, spominju desetke tisuća Hrvata koji su primali islam te se raseljavali diljem islamskog svijeta.
Potrebno je tu posebice napomenuti Hrvate u maurskoj Španjolskoj koji su se kasnije naseljavali na područjima sjeverozapadne Afrike. Također, jedan islamizirani Hrvat, vojskovođa Džauhar je osvojio Egipat te osnovao grad Kairo. Iz tog vremena je nesumnjivo zanimljiv život i djelo velikog hrvatskog istraživača, pustolova, putnika i putopisca Marka Pola koji je na svojim doista zanimljivim i zadivljujućim putovanjima dolazio u najbliži dodir i s najudaljenijim orijentalnim kulturama.
Turci i bosansko pitanje
Iako su nesumnjivo već u tim predturskim vremenima mnogi Hrvati došli u doticaj s islamom, mnogi ga prihvatili, kao što su i njihovi pretci prije toga prihvatili kršćanstvo te se kao trgovci, vojnici, plaćenici, mornari, ali i robovi raseljavali diljem islamskog svijeta, najveći doticaj Hrvata u domovini s islamom se dogodio prilikom višestoljetne invazije Turaka Osmanlija i njihove okupacije hrvatskih zemalja. Islamski Turci osvajaju povijesne hrvatske zemlje Bosnu i Hercegovinu, te dijelove današnje Republike Hrvatske. Mnogi kršćani Hrvati tada prihvaćaju islam, mnogi islamizirani Hrvati postaju visokoutjecajni činovnici pa i vojskovođe na turskim dvorovima no ostaju svjesni svoga etničkog podrijetla te često svome imenu dodaju naziv Hrvat poput Adni Mahmuda - paše Anđelovića, Rustem – paše Opukovića, Pijal – paše i mnogih drugih. Povijesni izvori tvrde da je jedan od diplomatskih jezika na turskom dvoru u Istanbulu tada bio hrvatski te da su svi visoki činovnici u Istanbulu tada znali hrvatski, a među tim činovnicima je bio veliki broj islamiziranih etničkih Hrvata, veliki broj današnjih Turaka vuče podrijetlo od tih islamiziranih Hrvata.
S Turcima u hrvatska područja, posebice današnju Bosnu i Hercegovinu tada dolaze i elementi orijentalne, islamske arapske, perzijske i turske kulture. Mnogi elementi te kulture su prihvaćeni kako od strane islamiziranih Hrvata tako i, u manjoj količini, od strane Hrvata kršćana te kroz stoljeća postaju sastavni element hrvatske kulture tih krajeva, posebice narodne, pučke baštine, folklora i pjesništva. Orijentalni utjecaj se može pratiti u glazbi, spomenimo samo bosanski sevdah koji svi ozbiljni glazbeni kritičari danas smatraju izrazito specifičnim i vrijednim glazbenim izričajem. Islamsko pitanjeIako su nesumnjivo već u tim predturskim vremenima mnogi Hrvati došli u doticaj s islamom, mnogi ga prihvatili, kao što su i njihovi pretci prije toga prihvatili kršćanstvo te se kao trgovci, vojnici, plaćenici, mornari, ali i robovi raseljavali diljem islamskog svijeta, najveći doticaj Hrvata u domovini s islamom se dogodio prilikom višestoljetne invazije Turaka Osmanlija i njihove okupacije hrvatskih zemaljaZatim se orijentalni utjecaj može pratiti u arhitekturi, umjetnosti, književnosti, spomenimo arebicu, hrvaticu ili matufovaču, hrvatski način pisanja arapskim pismom kojim su na hrvatskom jeziku pisana mnoga književna djela proze i poezije. Najstariji predstavnik te hrvatske aljamiado-književnosti (opći naziv za književnost nekih europskih naroda pisanu pod islamskim utjecajem arapskim pismom na domaćem jeziku) jest neki musliman Erdeljac Mehmed, o kome ne znamo ništa potanje. Iz 1588. ili 1589. potječe jedna ljubavna pjesma, koja je objavljena pod naslovom ,,Chirvat turkisi'', što znači ,,Hrvatska pjesma''. U pjesništvu islamiziranih Hrvata, koje je katkada pod utjecajem naše starije narodne poezije, zastupane su ,,ilahije'' (pobožne pjesme), ,,kaside'' (poučne pjesme), političko-patriotske i misaone pjesme, ljubavna lirika, ,,mahzari'' i ,,arzuhali'' (predstavke) i neke legende. Nakon odlaska Turaka iz naših krajeva ti utjecaji su ostali kako među islamiziranim Hrvatima, kojih se većina danas naziva imenom Bošnjaka, tako i neki među kršćanima od Slavonije do Bosne i Hercegovine i dalmatinskog zaleđa te duž nekadašnjeg graničarskog područja.
Krajem 19. i u 20. – om stoljeću mnoštvo bosanskih muslimana se, prvenstveno pod utjecajem starčevićanske, pravaške ideologije koja je odbacivala podjelu naroda po vjeroispovijestima te je zagovarala poimanje vjere kao stvari najdublje osobne intime i duševnosti te tako u hrvatski korpus uključivala i hrvatske pravoslavce i muslimane te pripadnike ostalih, na hrvatskim područjima prisutnih, vjeroispovijesti, i dalje izjašnjavalo Hrvatima te su mnogi hrvatski muslimanski intelektualci svojim radovima pridonijeli ukupnom hrvatskom korpusu. Spomenut ćemo samo neke poput Muse Ćazima Ćatića, Safvet - bega Bašagića, Envera Čolakovića, Alije Nametka, a danas se oko desetak tisuća muslimana u Hrvatskoj i dalje izjašnjava etničkim Hrvatima kao i, pretpostavlja se, nekoliko tisuća u Bosni i Hercegovini. Tim muslimanima nije izvana nametnuta hrvatska nacionalna svijest već je ona u obiteljima bosanskih begova i aga, potomaka srednjovjekovnih hrvatskih plemića, stoljećima tinjala da bi ju preporodni rad dr. Ante Starčevića i njegovih suradnika i sljedbenika nanovo rasplamsao.
Također i početkom 20.-og stoljeća djeluje nekoliko visokopozicioniranih činovnika i javnih političkih djelatnika u Turskoj Republici koji se i dalje smatraju etničkim Hrvatima, a mnoštvo muslimana u Turskoj je i dalje svjesno svog hrvatskog etničkog podrijetla.
Nema čiste kulture
Kultura nijednog naroda nije potpuno čista već se sastoji od raznih autohtonih značajki i niza utjecaja okolnih kulturnih krugova, primanih tijekom stoljeća kroz povijesne procese. Tako i u hrvatskoj kulturi prevladavaju srednjoeuropski utjecaji (na području sjeverne tj. sjeverozapadne Hrvatske) i sredozemni utjecaji (na području južne Hrvatske) no isto tako posvuda, a posebice na područjima koja su bila pod turskom vladavinom (manje Slavonija, a više Bosna i Hercegovina) imamo mnoštvo orijentalnih utjecaja, u glazbi, narodnim nošnjama, običajima, jeziku, arhitekturi, umjetnosti.
Danas smo skloni odricati se tih orijentalnih utjecaja kao primitivnih, manje vrijednih, a najčešće se nameće stav kako su oni nasilno nametnuti za vrijeme turske okupacije te bi ih se iz tih razloga morali sramiti i brisati ih iz našeg nacionalnog identiteta. Također smo skloni odricati se sve literarne i umjetničke baštine hrvatskih muslimana, stvarane jedino i isključivo pod hrvatskim imenom.
No zapitajmo se što je s ostalim tzv. europskim elementima hrvatske kulture, zar nisu Mlečani činili strahovite zločine nad hrvatskim življem u južnoj Hrvatskoj te ju stoljećima gospodarski iskorištavali, zar nisu Nijemci, Austrijanci i Mađari stoljećima zatirali hrvatsko plemstvo, naposljetku i uništili plemićke obitelji Zrinskih i Frankopana, nametali svoj jezik, terorizirali i gospodarski iskorištavali hrvatske krajeve i hrvatsko pučanstvo, zar se nisu naposljetku čak i slavni Zrinski i Frankopani okrenuli traženju savezništva s Turcima kako bi se oslobodili austrijskog ropstva, zbog čega su i glave i posjede izgubili?
No mi smo i dalje skloni veličati sve što dolazi s danas potpuno dekadentnog i ne baš uvijek prijateljski raspoloženog Zapada, a stalno naglašavati opasnost i potrebu iskorjenjivanja onih nekoliko orijentalnih elemenata u hrvatskoj uljudbi.
Odricati se orijentalnih i islamskih elemenata hrvatske kulture znači osiromašivati hrvatsku kulturu, znači odricati se desetaka i stotina muslimanskih Hrvata koji su, posebice u 19.-om i 20.-om stoljeću stvarali mnoga umjetnička, posebice književna djela s izrazitim hrvatskim predznakom, znači odricati se svih onih tisuća muslimana koji su u dvadesetom stoljeću bilo kao politički radnici, bilo kao vojnici radili, borili se i ginuli za hrvatsku ideju. Nažalost, mnogi muslimani danas su se odrekli svoje pripadnosti hrvatskom korpusu, no to ne umanjuje doprinos hrvatskoj baštini svih onih islamskih Hrvata prije njih i usporedno s njima. Dapače, doprinos hrvatskih muslimana hrvatskoj uljudbi samo potvrđuje iskon i korijene onih koji se svojih korijena odriču.
Mi ne smijemo orijentalni svijet promatrati samo kroz svoje emocionalno i uistinu zastrašujuće iskustvo višestoljetnih turskih zuluma i osvajanja, nedavnih tragičnih sukoba katolika i muslimana u Bosni i Hercegovini te današnjih globalnih napetosti između Zapada i Istoka. Orijentalni svijet, islamski arapski, perzijski pa i turski je kroz stoljeća postizao vrhunska dostignuća na poljima umjetnosti, književnosti, pjesništva, filozofije, znanosti, medicine, arhitekture, tehnike. Mnoštvo elemenata naše europske civilizacije je preuzeto iz islamskog svijeta kroz razne, nekad miroljubive no nažalost često i ratne, dodire dvaju civilizacijskih krugova, a da mi tih utjecaja u svakodnevnom životu nismo niti svjesni. Bez mnogih tih orijentalnih elemenata nezamisliva je i naša današnja civilizacija. Kroz vjekove naših dodira s islamskim svijetom i mi smo Hrvati primili mnoštvo islamskih, orijentalnih elemenata u našu uljudbu te oni danas čine neodvojiv dio naše baštine, skladnu i harmoničnu ljepotu jedinstvenosti našeg hrvatstva.
Fenomen turbo folka
Orijentalni, islamski utjecaj na hrvatsku kulturu se može usporediti s utjecajem islamskih Maura na kulturu katoličke Španjolske. Nakon odlaska Maura s Pirinejskog poluotoka, ostao je njihov utjecaj vidljiv u španjolskoj umjetnosti i kulturi pod nazivom stila mudéjar. Maurski elementi su se zadržali u umjetnosti i folkloru katolika, a tokom vremena spajali su se i kombinirali s ostalim europskim stilovima što je rezultiralo mnogim vrijednim umjetničkim, arhitektonskim i drugim djelima te općim obogaćivanjem španjolske kulture.
Potrebno je tu spomenuti fenomen tzv. cajki tj. turbo folka koji se posljednjih desetljeća uvukao u hrvatske prostore, a često se povezuje s orijentalnim, istočnjačkim utjecajima. Potrebno je naglasiti da je turbo-folk nepoćudan za Hrvate i općenito za sve kulturne i civilizirane narode, ne prvenstveno zbog svog orijentalnog prizvuka već zbog svojih priglupih tekstova te potpuno neprihvatljivih i štetnih obrasca ponašanja koji taj glazbeni izričaj promovira. Iako se često u javnosti taj izričaj naziva i narodnjacima tj. narodnom glazbom, on s izvornom narodnom glazbom veze nema već se radi o razno raznim mješavinama lakopamtljivih primitivnih tekstova te jednostavne primitivne instrumentalne pratnje nad kojim se zgražaju svih folkloristi i istinski poznavatelji narodne glazbe i folklora, bez obzira kojem narodu pripadaju.
Mnogi današnji tzv. veliki europski Hrvati skloni su se odricati mnogih značajki hrvatske narodne baštine, folklora, glazbe, nošnji, običaja koji imaju čak i najmanji orijentalni prizvuk zaboravljajući pritom da su su ti orijentalni elementi sa stoljećima narodnog života urasli u hrvatsko narodno tkivo, u korpus hrvatske baštine baš kao i razni srednjoeuropski i sredozemni elementi, s time da su orijentalni elementi u hrvatskom narodnom biću u puno manjem postotku u odnosu na druge, no zbog svoje specifičnosti i egzotičnosti čine svojevrstan „začin" hrvatske kulture i narodne baštine. Narodna baštinaMnogi današnji tzv. veliki europski Hrvati skloni su se odricati mnogih značajki hrvatske narodne baštine, folklora, glazbe, nošnji, običaja koji imaju čak i najmanji orijentalni prizvuk zaboravljajući pritom da su su ti orijentalni elementi sa stoljećima narodnog života urasli u hrvatsko narodno tkivoČesto se mnoštvo prigovora na baštinu određenih regionalnih skupina Hrvata kao primitivnu, zaostalu, balkansku čuje i od raznih liberalnih, tzv. modernih krugova, a u stvari duboko šovinističkih pa čak i rasističkih, uistinu balkanskih krugova u istinskom smislu te odrednice. Mnogi danas, nažalost, za hrvatstvo smatraju prihvatljivijom raznu britansku ili skandinavsku glazbu s kojom nikad doticaja nismo imali od izvorne hrvatske s orijentalnim elementima s pretežito bosanskohercegovačkih područja.
Istina, i orijentalni elementi su došli sa strane, u početku su bili strani, ponekad su nametani silom i naknadno su ukomponirani u naše narodno tkivo, no isto tako su ukomponirani i svi ostali elementi sa zapada, sjevera ili juga u mnogo većoj količini. Svi ti elementi stoljećima žive s nama, žive u našim pjesmama, kraj naših ognjišta, u našim nošnjama. Kroz istarske sopile preko dalmatinskih klapa, slavonskih tamburica, međimurskog cimbala do hercegovačke gange i gusli te bosanskog sevdaha i šargija protežu se utjecaji raznih civilizacijskih krugova, u jednom dijelu jači, u drugom manji, nešto od toga vuče podrijetlo iz daleke maglovite hrvatske prošlosti, nešto iz novijih vremena, no sve ima vrijednost i sve je s vremenom neraskidivo uraslo u hrvatsko narodno tkivo. Nacionalna kultura nije statična stvar zamrznuta u vremenu već se ona iz godine u godinu rafinira i nadograđuje, obogaćuje i mijenja, no uvijek je jedinstvena u svojoj različitosti, svi vanjski utjecaji koji se uspješno asimiliraju i nosioci kulture ih prihvate na svoj način, modificiraju i oblikuju prema vlastitim preferencijama, postaju neodvojivi dio matične kulture, oni utjecaji koji se ne uspiju asimilirati na taj način jednostavno otpadaju.
Ne trebamo dokazivati našu pripadnost
Mi Hrvati nemamo razloga kome dokazivati našu pripadnost zapadnoeuropskoj civilizaciji, dapače tu smo pripadnost stoljećima svjedočili vlastitom krvlju, od Domagoja preko Nikole Šubića Sigetskog pa do najnovijih dana, no isto tako nemamo razloga odricati se svih onih, u odnosu na ukupnu hrvatsku baštinu minimalnih, orijentalnih utjecaja na našu uljudbu koji mogu samo obogaćivati naše narodno biće kao i sveukupne kulturne baštine muslimana stvarane pod isključivo hrvatskim imenom. Većinski gledano mi smo narod srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga u kojem orijentalni utjecaji čine manjinu no čine svojevrstan „začin" koji nas samo obogaćuje i može samo pridonijeti boljem razumijevanju Hrvata sa svjetskim orijentalnim civilizacijama s kojima htjeli to ili ne, imamo mnogo zajedničkog. Naposljetku, sve se to može iskoristiti i za političku i gospodarsku suradnju na korist Hrvatske i hrvatskog naroda.
Sve elemente hrvatske kulture mi moramo savjesno i odgovorno njegovati i promicati bez obzira iz kojeg kulturnog kruga dolazili jer su kroz stoljeća to postali samo hrvatski elementi. Mi se nemamo čega sramiti, Zapad jesmo, ali Zapad s istočnjačkim "začinom", s jednim blagim, prozračnim orijentalnim tonom, i to je naše bogatstvo, veličina naše hrvatske narodne hrvatske duše, a ne razlog da sami sebi nabijamo komplekse kao što to mnogi danas rade u ime neke velike zapadne civilizacije koja nas je nebrojeno puta prevarila i iskoristila. Talijan Montecuccoli je skršenih ruku gledao dok je hrvatski Zrin gorio, a Turčin Ferhad - beg, zadivljen junaštvom hrvatskih branitelja Gvozdanskog, naredio da se hrvatski mučenici pokopaju po kršćanskom obredu kao junaci.
Josip Medak
|
|
|
|
Sve ovlasti gradonačelnice Knina - 15.prosinac 2011
|
Dužnosti i ovlasti gradonačelnika
Gradonačelnik zastupa Grad i izvršno je tijelo Grada.
Mandat gradonačelnika traje četiri godine.
U obavljanju izvršnih poslova Gradonačelnik:
1. priprema prijedloge općih akata, odnosno predlaže Gradskom vijeću donošenje općih
i drugih akata iz njegove nadležnosti,
2. daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
3. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,
4. utvrđuje prijedlog Proračuna Grada i izvršenje Proračuna,
5. upravlja nekretninama i pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada kao i
njegovim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim
aktom Gradskog vijeća,
6. odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina Grada čija pojedinačna
vrijednost ne prelazi 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja
prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina planirano u Proračunu, a isto je provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
7. upravlja prihodima i rashodima Grada,
8. upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,
9. usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog
djelokruga, odnosno poslova državne uprave čije je obavljanje preneseno na Grad,
nadzire njihov rad te poduzima neophodne mjere za osiguranje učinkovitosti njihovoga
rada,
10. donosi Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina, Pravilnik o plaćama
službenika i namještenika, Pravilnik o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu
provođenja ocjenjivanja te odlučuje o drugim pitanjima iz radnih odnosa za koje je
ovlašten na temelju zakona i drugih propisa,
11. utvrđuje Plan prijma u službu u upravna tijela Grada,
12. imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela Grada, kao i druge osobe za čije je
imenovanje ili razrješenje zakonom, ovim Statutom ili drugim propisom ovlašten,
13. imenuje i razrješava zapovjednika javne vatrogasne postrojbe i njegova zamjenika,
14. potvrđuje imenovanje zapovjednika postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva,
15. predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih
i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
16. razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana,
17. donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za davanje koncesije
za obavljanje komunalnih djelatnosti i sklapa ugovor o koncesiji, dodjeljuje koncesiju i
sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje autotaksi prijevoza osoba, kao i drugih koncesija
sukladno posebnom zakonu,
18. donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje
komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova,
19. daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga,
20. do kraja ožujka tekuće godine podnosi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Programa
održavanja komunalne infrastrukture i Programu gradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture za prethodnu godinu,
21. provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup
poslovnog prostora u vlasništvu Grada u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća
kojom se uređuje zakup poslovnog prostora,
22. organizira zaštitu od požara na području Grada i vodi brigu o uspješnom provođenju i
poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara,
23. predlaže Gradskom vijeću osnivanje i prestanak, statusne promjene i preoblikovanja
ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba čiji je Grad osnivač,
24. obavlja nadzor nad zakonitošću rada mjesnih odbora, kao i druge poslove u
vezi s mjesnom samoupravom za koje je ovlašten zakonom ili drugim aktom,
25. raspisuje izbore za izbor članova vijeća mjesnih odbora,
26. osniva stalna ili povremena radna tijela u skladu sa zakonom, drugim propisom i aktima
Grada, za rješavanje pitanja iz svoje nadležnosti,
27. odobrava uporabu naziva Grada i njegovih izvedenica, grba i zastave, pravnim i fizičkim
osobama, sukladno odredbama zakona i odluke Gradskog vijeća,
28. zaključuje ugovore i druge pravne poslove u skladu sa zakonom, ovim Statutom i
drugim propisima,
29. daje punomoć za zastupanje Grada,
30. donosi odluke i odgovorna je osoba u svim postupcima javne nabave, u skladu sa
zakonom,
31. donosi Pravilnik o stipendiranju studenata i učenika Grada Knina,
32. daje upute, smjernice i naloge za rad u okviru svoje nadležnosti,
33. obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom,
ovim Statutom ili drugim aktom.
|
|
|
|
„Imaginarni sustav vrijednosti ne donosi nikakve poslovne rezultate“! - 15.prosinac 2011
|
Svaki pokušaj stvaranja novih društvenih i gospodarskih vrijednosti jednak je uspješnom realiziranju, ukoliko se on ne svodi na neutemeljenim i nesvrsishodnim i već potrošenim vrijednostima koje su zbog lošeg ne samo marketinškog već i zbog needuciranosti onih koji ga žele provesti unaprijed osuđen na propast.
Mnoge društvene,kako gospodarske tako isto i sociološke kao i sve druge vrednote upravo ovdje kod nas u Hrvatskoj,zemlji u tranziciji nespremnoj na nove izazove koja se nije potrudila stvarati educirane kadrove su upropaštene.
Nemogućnost bilo kakve realizacije sustava vrijednosti upropašten je upravo zbog kleptomanskih nagona pojedinih čelnika države koji se nisu željeli potruditi da se stvaraju educirani kadrovi baš zbog lakših malverzacija i potkradanja svih elementarnih i materijalnih i onih moralnih vrednota koje su hrvatsku činile ili su je mogle činiti u gospodarskom pogledu prepoznatljivom i konkurentnom u novonastaloj težnji da se postane ravnopravnom članicom E.U-e.
Upravo zbog tog ulazak Hrvatske u EU jednak je ulasku nekog trećerazrednog kluba u ligu prvaka u kojoj će biti uvijek isprašen kako se prohtije onom boljem i jačem u svim pogledima.
Nespremnost jedne države kao što je to u ovom slučaju Hrvatska sastoji se i u bankarskim velikim pogreškama koje su svoje nacionalne novce ponudili nekima jačima zbog bezrazložnog straha upravo iz neznanja i needuciranosti onih koji su upravljali sustavima.
Također što se tiče pretvorbe i ostalih unutarnjih sustava koji su dovedeni do kolapsa nejednakostima ali primarnima za određene kaste koje su dobro znale primjeniti već davno naučeno od istomišljenika iz šire regije i na taj su način državu koja je imala sve dobre i zdrave temelje bacili na koljena.
Stvaranjima raznoraznih državnih i inih agencija koje su bile bogom dane za pokazati hrvatskom narodu kako se neradom može puno (ne)uraditi i zaraditi,hrvatska je uradila velike i početničke pogreške koje su je u krajnjem koštale jako mnogo.
Distanciranjima centra moći tj glavnoga grada Hrvatske od svih manjih regija u hrvatskoj postignut je užasan nesrazmjer u gospodarskom i svakom drugom obliku,što se također pokazalo velikom pogreškom,loše organiziranim cestovnim poveznicama,namjernim ili ne postigao se glavni cilj,izolirati sve osim centra moći a to je glavni grad hrvatske- Zagreb.
Sve ovo dovodi naoko do jednostavnog zaključka,imaginarni i jednosmjeran sustav vrednovanja sigurno nikada ne može i nikada neće donositi nikakve rezultate ali za razliku od imaginarnog.
Dobro organiziran sustav vrijednosti koji će poštivati i znati dobro razvrstati poslovne subjekte, sa educiranim kadrovima koji sve mogu i znaju razraditi te kroz proivodnju i izvoz zasigurno i dobro rješenje, nudi izlaz iz teškog gospodarskog kolapsa u kojem se Hrvatska nalazi.
J/ež
|
|
|
|
|
